Vlašići su malo mjesto s bogatom vinogradarskom tradicijom smješteno na južnoj strani otoka Paga, udaljeno oko 15 km od Povljane i u susjedstvu malene pitoreskne Smokvice.

Zelenilo plodne doline u kojoj je mjesto smješteno i brojni trsovi vinograda otkrivaju da ćete na odmoru u Vlašićima imati priliku uživati u čarima domaćeg vina i svježe ubranim plodovima zemlje iz vrtova svojih ljubaznih domaćina. Mjesto je mirno, prometa ima vrlo malo, pa ćete nesmetano uživati u šetnjama ili vožnji biciklom.

U centru mjesta nalazi se župna crkva sv. Jeronima izgrađena još davne 1401. Godine Župa Vlašići posvećena je svetom Jeronimu crkvenom naučitelju i zaštitniku Dalmacije. Osnovana je 1292. godine. Selo Vlašići nalazi se jugoistočno od grada Paga, a sa Zadarske strane s lijeve strane Paškog mosta. Na unutarnjem dijelu istoimene uvale s bijelim žalima stražare otočići Veliki i Mali Sikavac. Od davnine mjesto je poznato po obilju aromatičnih biljaka, poglavito kadulje.

Vlašići se spominju još u doba hrvatskih narodnih vladara. Kralj Petar Krešimir IV. određuje 1070. godine kako Valašići, zajedno s ostalima na otoku Pagu, ima pripasti Ninskoj biskupiji.

Naziv Vlašići izvedenica je od ‘vlah’, od riječi koja je u drevnoj hrvatskoj državi označavala romanskog stočara, pastira. U starini naselje Vlašići zvalo se Varsich. Vlašići su u davnini imali dvije crkve: sv. Jeronima i sv. Ivana Krstitelja. Crkva sv. Ivana Krstitelja spominje se 1229. godine. Imala je kapelana Cresta. Godine 1401. nadbiskup zadarski Luka Turijano uveo je u posjed župe sv. Ivana Krstitelja u mjestu Vlašići na o. Pagu svećenika Mirka, sina pok. Petra Rokeića iz Paga (Bianchi).

Crkva sv. Jeronima je župna crkva u Vlašićima. Sagrađena je 1401. a temeljito je obnovljena izvana i iznutra 1996. godine. Još su se donedavno u njoj vidjeli tragovi požara koji je bio uništio lijevi oltar. Za popravak župne crkve i župnog doma brinu se mjesni iseljenici, iz Australije i drugi.

Vlašići su stara glagoljaška župa, to svjedoče župne matice, pjevanje… a posebno glagoljski natpis, uklesan na kamenoj nadgrobnoj ploči pred ulazom u župnu crkvu sv. Jeronima.

Na Velikom Sikavcu pronađeni su komadi keramičkih amfora i dijelovi posuđa. Pronalasci su iz 6. stoljeća. To je vrijeme bizantskog cara Justinijana koji je želio bolje zaštititi jadranski trgovački put i gradio je utvrde. To je vrijeme prodora Slavena i Avara. Pretpostavlja se kako je utvrda na Velikom Sikavcu bila jedna od utvrda koje su čuvale plovni put koji je vodio iz Podvelebitskog kanala.
Prema pronalascima, arheolozi su zaključili kako je na mjestu velike utvrde postajala znatno starija gradina, a pronađeni su i ostaci iz kamenog doba, rimsko staklo i ostaci crkve iz 15. stoljeća.

Na otočiću Veliki Sikavac otkriveni su ostaci goleme bizantske utvrde iz 6. stoljeća sa šest kula, 20 prolaza, 37 objekata i 2 trga. Objekti unutar utvrde služili su za stanovanje, za neke vrste obrta i kao skladišta. Bedemi utvrde su široki dva metra. Na Velikom Sikavcu se prije 1.400 godina nalazio pravi grad…Na otočiću se nalazi i jezero s boćatom vodom, a na mjestu na kojem se jezero spaja s morem pronađen je umjetno napravljen prag koji je jezero štitio od prodora mora. Istraživanjem je obuhvaćeno 40 posto lokaliteta, a za istraživanje cijelog lokaliteta trebat će oko deset godina. Utvrđeno je kako je šire područje Vlašića bogato arheološkim lokalitetima. Između Vlašića i Smokvice nalaze se ostaci gradine iz doba Liburna koja je stara oko 3.000  godina, pronađeni su grobovi Liburna.

Na kraju zapisa, još jednom naglasimo da je Vlašići vrlo pogodno mjesto za miran obiteljski odmor, dok pješčane i šljunčane plaže pružaju sigurnu dječju igru ​​i bezbrižno kupanje djece svih dobnih skupina.